Laguna - Bukmarker - Triler Roberta Herisa „Konklava“ govori o Vatikanu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Triler Roberta Herisa „Konklava“ govori o Vatikanu

Trenutno nema boljeg vremena za pisanje o podelama ili tenzijama između tvrdokornih konzervativaca i liberalnih reformatora, između onih koji odbacuju bogatstvo i onih koji su ga prigrlili, između globalizacije i izolacije. Za pisca trilera, taj konflikt izgleda neodoljivo: iznenada je ono što je smatrano eskapizmom i fantazijom dobilo jezivo predvidljiv i poznat oblik.

Tu na scenu stupa Robert Heris, pisac koji je napisao studiju o moći, sa svim njenim potencijalom za korupciju i intrigu. Odabrao je da se njome bavi u zapadnim demokratijama („Duh“, triler o amoralnom, lako izmanipulisanom bivšem premijeru, u kom su brojni recenzenti videli do detalja opisanog dvojnika Tonija Blera) kao i u drevnom Rimu (trilogija o Ciceronu).

Najnoviji dodatak njegovom arsenalu je „Konklava“, kvalitetno ispričana priča o mahinacijama u vrhu katoličke crkve. Papa, reformistička figura koja podseća na sadašnjeg papu Franja sa svojom antipatijom prema pompeznosti i formalnosti, upravo je preminuo i više od sto kardinala iz čitavog sveta se okuplja kako bi izabrali njegovog naslednika.

Radnja se dešava tokom 72 sata unutar zabarikadiranih, klaustrofobičnih samostana na obodima Vatikana – što znači: Sistinska kapela i Dom Svete Marte – knjiga prati tajni proces iznutra, kulminirajući u raspletu koji će mnogi smatrati provokativno skandaloznim a možda čak i katoličkom verzijom „Satanskih stihova“ (ali bez istih posledica po pisca).

Izolovani i vođeni kardinalom Lomelijem, koji kao dekan Koledža Kardinala sprovodi glasanje, moraju odabrati između četiri najočiglednija takmaca za posao: Džozefa Tremblija, popularnog Kanađanina sa dobrom kosom i talentom za spinovanje; Džošue Adejemija, harizmatičnog Nigerijca koji predstavlja raznolikost, i brani tvrdokorni stav prema homoseksualizmu; Gofreda Tedeska, arhikonzervativnog Italijana koji želi da vrati latinski u liturgije; i Alda Belinija, Italijana intelektualca sa reformističkim tendencijama. Svaki od njih ima svoje pristalice i svoje ljudske – na neki način vešto – skrivene mane, što od izbora pravi maraton pregovaranja, klađenja i cenkanja.

U igru ulazi i džoker: nepoznati filipinski kardinal iz Iraka, koji je do svoje pozicije došao in pectore – što znači, u tajnosti, gde su samo papa i Bog znali njegovo ime. I tako glasanje počinje. Izlišno je reći da je duhovna diskusija samo deo većanja.

Lomeli saznaje da je papa, pre smrti, u tajnosti istraživao kardinala Tremblija, tako da on nerado počinje da se igra detektiva, povezujući vreme i motiv u želji da sazna što više. Postepeno kardinalova iskušenja bivaju otkrivena – ne svetu, jer ono što se desi u Vatikanu izgleda da ostaje u Vatikanu, ali makar Lomeliju, koji mora da se bori sa sopstvenim ambicijama i očekivanjima. Ne iznenađuje to što veliki grehovi poput seksualnih igrarija, podmićivanja i oholosti igraju određenu ulogu, a  izbor se sve više sužava.

Politika biranja pape, očigledno interesuje Herisa, bivšeg političkog reportera, dok, bez sumnje, obuzima i mnoge od nas. Knjiga je prepuna proceduralnih i istorijskih detalja – od zakona apostolskog ustava do rituala u vezi glasanja i domske zgrade u kojoj su smešteni kardinali tokom glasanja: „smeštena na dva bloka, od kojih svaki ima po 14 prozora,“ sadrži „128 soba sa kupatilom.“ Heris je odradio svoje istraživanje, što se i vidi, iako pažljivo smešta priču u sadašnjost. Ta tenzija doprinosi ambijentu.

Na primer, tokom konklave, kardinali moraju da se bore sa izveštajima o bombašu samoubici, na javnom trgu ispred Vatikana, koji je vikao „Alahu akber“ u isto vreme kada dolazi do masovne pucnjave, gde drugo, nego na okupljanju. (Simultani napadi nisu slučajnost.). i dok se glasanje u Sistinskoj kapeli sprovodi uz pomoć olovke i broji ručno, ometači su i dalje potrebni kako bi se sprečilo elektronsko špijuniranje odluke. Savremeni problemi se javljaju i prilikom papine smrti: argument za momentalno objavljivanje njegove smrti je da „ne smemo da dozvolimo sebi da nas vesti preteknu.“

Međutim, takve aluzije na trenutnu klimu su blede u odnosu na preokret na kraju, koji je dramatičan kao što možete da zamislite, kada se radi o uključivanju modernog kulturološkog razgovora o polu i seksualnosti. Haris je napisao inteligentan roman, koji drži pažnju do poslednje stranice i savršeno barata savremenim temama u novom dekoru.

Izvor: nytimes.com
Prevod: Miloš Vulikić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
čitanje je avantura koja nikada ne prestaje noć knjige od 7 do 9 juna laguna knjige Čitanje je avantura koja nikada ne prestaje! Noć knjige od 7. do 9. juna
31.05.2024.
Pripreme mogu da počnu!   Omiljena manifestacija svih koji vole knjigu i čitanje, jubilarna 30. Noć knjige održaće se od 7. do 9. juna 2024. godine u knjižarama Delfi i Laguninim klubov...
više
da li knjige povezuju ljude karlove šetnje s knjigama u okviru laguninog književnog kluba 6 juna laguna knjige Da li knjige povezuju ljude? „Karlove šetnje s knjigama“ u okviru Laguninog književnog kluba 6. juna
31.05.2024.
Junsko okupljanje Laguninog književnog kluba ovog puta desiće se u četvrtak 6. juna u 18 sati u knjižari Delfi SKC. Razgovaraćemo o knjizi „Karlove šetnje s knjigama“ Karstena Hena sa prevodite...
više
slavenka drakulić o ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti laguna knjige Slavenka Drakulić: O ikoni slikarstva, patrijarhatu i društveno uslovljenoj nejednakosti
30.05.2024.
Ne bih rekla da je u muško-ženskom odnosu bilo šta neminovno. Pre bih rekla da je društveno uslovljeno, kaže za Novu Slavenka Drakulić, autorka romana „Frida ili o boli“, koji je napisala inspirisana ...
više
aleksandra veljović ćeklić život je sasvim slučajna komedija laguna knjige Aleksandra Veljović Ćeklić: Život je sasvim slučajna komedija
30.05.2024.
Aleksandra Veljović Ćeklić rođena je 10. jula 1967. u Sarajevu, gdje je rasla i školovala se. Živi na relaciji Kalgari (Kanada) – Puerto Valjarta (Meksiko), bavi se arhitekturom i pisanjem. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.