Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Lero – Kralj leptira“: Romansirana biografija o kralju leptir-mašni iz pera čuvenog pisca i slikara - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Lero – Kralj leptira“: Romansirana biografija o kralju leptir-mašni iz pera čuvenog pisca i slikara

Od svog postanka leptir-mašna je bila mnogo više od modnog detalja. Kao atribut samosvojnosti, prefinjenosti i elegancije svojstvene krhkom i prelepom biću po kome je dobila ime, postala je zaštitni znak sanjara i umetničkih duša, ali i simbol pomalo ekstravagantnije prirode svih koji su je radije birali od klasične kravate, neizostavnog dela uniforme ili službenog odela. U drugoj polovini 20. veka, na ovdašnjim prostorima, postala je i vizuelni izraz dostojanstvenog otpora svemu što je bilo oličeno u raskopčanim košuljama i kožnim kaputima koji su nadobudno gospodarili kaldrmom. Stoga nimalo ne čudi što je svojevrsnu romansiranu biografiju najčuvenijeg krojača i prodavca leptir-mašni u Beogradu, Ratka A. Lera, koji je, na stranama prestoničkih žurnala, s pravom nazivan nekrunisanim kraljem leptir-mašni, pre skoro tri decenije napisao upravo Momo Kapor, stvaralac raskošnih darova, jedinstvenog šarma i originalne optike.

Neobičan život vlasnika čuvenog prestoničkog modnog salona, rođenog u zabitom bilećanskom selu Čepelice, šegrta nalik onima iz setne Čehovljeve proze koji će izrasti u okretnog trgovca, svetskog putnika i putopisca, dobio je tako dostojnog biografa. Ako je iko majstorski mogao da predstavi taj vrludavi životni put pun neočekivanih uspona i slućenih padova, bio je to dečak kome je otac kupio prvu leptir-mašnu kod zemljaka, gospodina Lera, odmah po dolasku u Beograd. Jer upravo taj mališan zagledan u nebrojene leptire izložene u Lerovom salonu, docnije je izrastao u umetnika koji je sa istom, ali prividnom, lakoćom crtao trebinjske platane, beogradske vedute i američke avenije, opisivao hercegovačke vrleti, beogradske izloge i njujorške galerije. Ratko A. Lero će tako zauzeti značajno mesto među junacima zauvek oživljenim na Kaporovim crtežima i stranicama njegove proze, među svim onim lakomislenim devojčurcima, seljacima koji preglasno nude krompir, uštogljenim bankarima, ocvalim dugonogim lepoticama, punačkim domaćicama koje su umele da skuvaju najukusiju klin-čorbu i ugoste svakog ko im zakuca na vrata, slavnim glumcima, fudbalerima koje je isuviše lako predriblao život, predsednicima vlade i limarima koji su pravili petliće koje je besomučno okretala košava na naherenim vračarskim kućercima.

Polazeći od nužne doze dokumentarnosti, život svog zemljaka Lera, dečaka zamišljenog nad kratkovekom i neuhvatljivom lepotom leptira, Kapor prati od rodne Hercegovine iz koje kao trinaestogodišnjak dolazi na zanat, sve do konačnog smirenja, nakon svih društvenih i ličnih lomova, početkom poslednje decenije 20. veka. Njegov prepoznatljiv pripovedački glas meandrira od nepobitnih činjenica iz života nekadašnjeg poznanika, zapisa starog galanteriste, preko rodoslovnih tablica i usmenih legendi, odabrane lektire do anegdota iz života čuvenih Beograđana koje su se prepričavale u boemskim krugovima. Kroz priču o čuvenim leptirkama, pored brojnih viđenih ljudi iz hecegovačkih vrleti, pripadnika različitih vojnih formacija, beogradskih zanatlija i trgovaca, ratnih zarobljenika u oslobođenom Beogradu, naših iseljenika na američki kontinent, promicaće i ugledni ljudi i čuveni umetnici: političar Nikola Pašić, hirurg Isidor Papo, svetski poznata plesačica, pevačica i glumica Žozefina Beker, slikarka Beta Vukanović, književnici Ivo Andrić, Jovan Dučić, Tin Ujević, Branislav Nušić, pa čak i američki pesnik Volt Vitman. Svaka od tih epizoda učiniće pripovest o beogradskom kralju leptir-mašni autentičnijom, duhovitijom, ali i poetičnijom, dok sugestivne ilustracije mogu stajati i kao vredna samostalna likovna ostvarenja, na šta u kratkom, ali dragocenom uvodnom slovu, ukazuje Ana Kapor, piščeva kći, naglašavajući da je njen otac bio i pisac i slikar, a ne pisac koji slika ili slikar koji se bavi književnošću. Sve to je romansiranu biografiju Ratka A. Lera, koji je svoju prvu leptir-mašnu sašio od stare zavese, još odavno učinilo štivom za sve uzraste, knjigom koja se čita i čuva na policama ličnih biblioteka. Jer, njegove mudre reči, upućene zaprepašćenom američkom biznismenu u kome je oličen svet konzumerizma, o tome da vrednost leptir-mašne koju neko nosi u najpresudnijim trenucima života u visokoj meri nadmašuje njenu cenu, ne odnose se samo na ovaj galanterijski proizvod. Nadamo se da će to novo izdanje ove čudesne knjige, u budućim decenijama, samo potvrđivati.

Autor: Olivera Nedeljković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
16.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
16.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
promocija knjige vir filipa čolovića 23 maja laguna knjige Promocija knjige „Vir“ Filipa Čolovića 23. maja
16.05.2024.
Promocija knjige „Vir“ Filipa Čolovića biće održana u četvrtak, 23. maja u knjižari Delfi SKC u 18 sati. O knjizi će, pored autora, govoriti glumac Tihomir Stanić i Dubravka Dragović Šehović, urednica...
više
dug prijateljstvu održana promocija knjige naše priče gorice nešović i jelice greganović laguna knjige Dug prijateljstvu – održana promocija knjige „Naše priče“ Gorice Nešović i Jelice Greganović
16.05.2024.
Nastavak bestselera „Priči nikad kraja“, knjiga „Naše priče“ Gorice Nešović i Jelice Greganović predstavljena je 15. maja u knjižari Delfi SKC. O ovoj knjizi, na dan kada bi Gorica Nešović proslavljal...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.